Novi NGT lov može dovesti do manjeg broja sorti semena za organsku proizvodnju

Økologisk Nu
Novi NGT lov može dovesti do manjeg broja sorti semena za organsku proizvodnju

Novi zakon EU o NGT biljkama - nove genomske tehnike - isključuje upotrebu svih NGT biljaka u organskom poljoprivredi. NGT je moderna tehnika oplemenjivanja, koja omogućava ciljano menjanje genetskog materijala biljke i time skraćuje proces oplemenjivanja, koji tradicionalno može trajati 10 godina ili više, pre nego što se postigne određena sorta. Zakonodavstvo je bilo u pripremi tri godine, a ishod može imati značajan uticaj na organsku proizvodnju smanjenjem broja sorti semena koje će organski proizvođači imati na raspolaganju ubuduće, ocenjuje Centar za inovacije u organskoj poljoprivredi u saopštenju za javnost. Razlog je što je u organskoj proizvodnji uobičajeno koristiti konvencionalno oplemenjene sorte i potom ih razmnožavati u organskim uslovima uzgoja - ali sa ulaskom NGT na tržište očekuje se da će konvencionalni proizvođači više koristiti ovu tehniku, što može smanjiti broj konvencionalnih sorti koje organski proizvođači mogu razmnožavati. „Stoga je velika potreba da se fokusira na oplemenjivanje i održavanje ponude sorti koje nisu NGT, sa potrebnim otpornostima na bolesti i drugim važnim osobinama u organskoj proizvodnji,“ navodi centar za inovacije. Projekat će rešiti to Zato Centar za inovacije u okviru projekta ’Organska povrtarska semena sada - i u budućnosti’ radi na obezbeđivanju buduće ponude organskih povrtarskih semena za upotrebu u Danskoj u odgovarajućim kvalitetima, sortama i količinama. Ove godine biće održani dijaloški sastanci sa firmama za seme, i biće pripremljene preporuke za stručne grupe koje će podržati Upravu za zelenu infrastrukturu i vodne resurse u proceni ponude organskih semena, i da li neka vrsta ili grupa sorti treba da bude svrstana u Kategoriju 1 u OrganicXseeds. Kada se usev prebaci u Kategoriju 1, može se koristiti samo neorgansko seme za posebno određene svrhe kao što su eksperimenti, očuvanje genetskih resursa ili slično. „Ovaj rad će doprineti razvoju organske proizvodnje semena i oplemenjivanja, i podržaće EU-ove ciljeve od 100 odsto korišćenja organskog semena od 2037. godine u organskoj proizvodnji. Takođe, treba obezbediti pristup odgovarajućim sortama u organskoj proizvodnji u budućnosti,“ navodi centar za inovacije. Može se tražiti patent NGT biljke su podeljene u kategorije 1 i 2, i obe kategorije su isključene iz organske proizvodnje. Očekuje se da će biti sprovedena procena uticaja na organsku poljoprivredu sa mogućnošću predlaganja korekcija kasnije. Takođe se očekuje da slučajni i neizbežni pojavi NGT (Kategorija 1) na organskom gazdinstvu neće sama po sebi biti smatrano kršenjem pravila za organsku proizvodnju. Novi zakon takođe omogućava podnošenje zahteva za patente zasnovane na NGT. To je bio veoma kontroverzan aspekt u procesu donošenja zakona, jer postoji zabrinutost da će to ograničiti pristup genetskoj raznovrsnosti i sprečiti dalju oplemenjivanje. Uvedeni su mere, uključujući povećanu transparentnost i naknadnu procenu, ali pitanje uticaja patenata na pristup genetskom materijalu ostaje nerešeno.

En nova EU-legislativa o NGT-biljkama - novim genetskim tehnikama - isključuje upotrebu svih NGT biljaka u organskoj poljoprivredi.

NGT je moderna tehnika oplemenjivanja, gde se ciljano može izmeniti genetski materijal biljke i time skratiti proces oplemenjivanja, koji tradicionalno može trajati 10 godina ili više, pre nego što se postigne određena sorta.

Legislativa je bila u pripremi tri godine, a ishod može imati značajan uticaj na organsku proizvodnju smanjenjem broja sorti semena koje će organski proizvođači imati na raspolaganju u budućnosti, procenjuje Centar za inovacije u organskoj poljoprivredi u jednoj saopštenju za štampu.

Razlog je što je u organskoj proizvodnji široko rasprostranjeno korišćenje konvencionalno oplemenjenih sorti i njihovo dalje razmnožavanje u organskim uslovima uzgoja - ali sa ulaskom NGT na tržište, očekuje se da će konvencionalni proizvođači više koristiti ovu tehniku, što može smanjiti broj konvencionalnih sorti koje organski proizvođači mogu razmnožavati.

"Stoga je velika potreba da se fokusiramo na oplemenjivanje i održavanje ponude sorti koje nisu NGT, sa potrebnim otpornostima na bolesti i drugim važnim osobinama u organskoj proizvodnji," navodi centar za inovacije.

Projekat će rešiti to

Zato centar za inovacije u okviru projekta ’Organske povrtarske semenke sada - i u budućnosti’ radi na osiguranju buduće ponude organskih povrtarskih semenki za upotrebu u Danskoj u odgovarajućim kvalitetima, sortama i količinama.

Ove godine biće održani dijalog sastanci sa firmama za seme, i biće pripremljene preporuke za stručne grupe koje će podržati Upravu za zelenu poljoprivredu i vodni resursi u proceni ponude organskih semenki, kao i u odlučivanju da li neka vrsta ili grupa sorti treba da bude svrstana u Kategoriju 1 u OrganicXseeds. Kada se kultura prebaci u Kategoriju 1, može se koristiti samo ne-organska semena za specijalne svrhe kao što su eksperimenti, očuvanje genetskih resursa ili slično.

"Ovaj rad će doprineti razvoju proizvodnje i oplemenjivanja organskih semenki, i podržaće EU ciljeve od 100 odsto korišćenja organskih semenki od 2037. godine u organskoj proizvodnji. Takođe, treba da obezbedi pristup odgovarajućim sortama u organskoj proizvodnji u budućnosti," navodi centar za inovacije.

Može se tražiti patent

NGT biljke su podeljene u kategorije 1 i 2, i obe kategorije su isključene iz organske proizvodnje. Očekuje se da će biti sprovedena procena uticaja na organsku poljoprivredu sa mogućnošću predlaganja korekcija kasnije. Takođe se očekuje da slučajni i neizbežni pojavi NGT (kategorija 1) na organskom gazdinstvu neće automatski smatrati kršenjem pravila za organsku proizvodnju.

Nova legislativa takođe omogućava podnošenje zahteva za patente zasnovane na NGT. To je bio veoma kontroverzan aspekt u procesu donošenja zakona, jer postoji zabrinutost da će to ograničiti pristup genetskoj raznovrsnosti i sprečiti dalju oplemenjivanje. Uvedeni su mere, uključujući povećanu transparentnost i naknadnu procenu, ali pitanje uticaja patenata na pristup genetskom materijalu ostaje nerešeno.