Danski ekohamp je kolabirao – sada se proizvodnja vraća na put

Økologisk Nu
Danski ekohamp je kolabirao – sada se proizvodnja vraća na put

Pre samo nekoliko godina danske kombajni su prolazili kroz duge, čvrste stabljike konoplje sa grozdovima atraktivnih semenki konoplje. U 2022. godini proizvodnja je dostigla 782 hektara, od čega je 717 hektara bilo organsko. Mnogi organski poljoprivrednici su pronašli novu i obećavajuću kulturu – i gotovo su dominirali tržištem. Konoplja se dobro uklapa u rotaciju useva, a biljka je istovremeno tako otporna na korov da konvencionalni poljoprivrednici imaju ograničene prednosti u korišćenju hemikalija u poređenju sa organskim proizvođačima. Međutim, razvoj je naglo stao. U 2025. godini u Danskoj je uzgajano samo 76 hektara konoplje. Od toga je samo 13 hektara bilo organsko. Previše psihoaktivne supstance Prema DAVA Foods, pad je uzrokovan novim i oštrijim pravilima EU o sadržaju THC-a, koja su stupila na snagu 2023. godine. THC je psihoaktivna supstanca po kojoj je biljka poznata. Sorte koje se uzgajaju za proizvodnju semena imaju vrlo nizak sadržaj THC-a. Ipak, bilo je teško pridržavati se novih granica. „Gde ranije nisu postojale obavezujuće granice, uvedene su veoma niske maksimalne vrednosti, što je bilo teško osigurati,“ navodi DAVA Foods u mejlu za časopis Ekološki Glas. Međutim, sada kompanija smatra da je problem rešen. Kroz Danish Agro, DAVA Foods je već dovela nekoliko poljoprivrednika da ponovo poseju konoplju ove godine, sa žetvom u oktobru. „Sada smo razvili metodu za proizvodnju odljuštenih semenki konoplje sa sadržajem THC-a koji je ispod važećih granica. Zbog toga radimo na ponovnom uspostavljanju prodaje i proizvodnje, i očekujemo da će naše potrebe za površinama za sadnju znatno porasti u sezoni 2027/2028,“ piše DAVA Foods. Potražnja i dalje postoji Seme konoplje koristi se u širokom spektru proizvoda – uključujući jestivo ulje, biljne proteine u prahu i biljne napitke. Ulje se takođe koristi u kozmetici, kao što su kreme za kožu, šamponi i sapuni. Prema DAVA Foods, potražnja je bila prisutna stalno – kako u Danskoj, tako i na tržištima izvoza. Podstiče se proizvodnja konoplje Krivulja se ponovo prelama ove godine u sledećoj statistici od strane Uprave za poljoprivredu. Već je jasno jer konoplja već sada raste visoko na danskim poljima. Kod Skive, organski poljoprivrednik Søren Bilstrup posejao je 28 hektara konoplje, čime je među poljoprivrednicima koji sada ponovo pokreću proizvodnju konoplje u Danskoj. Kod njega je čak i više hektara nego 2023. godine, kada je žetvu semena konoplje obavio sa 23 hektara. Radostan je što ponovo uvodi konoplju u rotaciju useva, između ostalog zato što kultura omogućava bolju iskorišćenost mašinske opreme. „Možemo obaviti suzbijanje korova pre sadnje konoplje krajem maja, a zbog kasnijeg vremena sadnje, žetva je kasnije, sve do jeseni, kada više nemamo žurbu sa kombajnom,“ objašnjava Søren Bilstrup. Zanimljiva kultura „I takođe mislim da je uzbudljivo raditi sa kulturom koja nije kao druge.“ Prema Sørenu Bilstrupu, konoplja takođe koristi za životnu sredinu i zdravlje tla, jer se duge stabljike seku i ostavljaju kao biomasa u zemlji. Finansijski, procenjuje da je konoplja na nivou sa žitaricama. Nije to kultura visokog kvaliteta – ali ni kultura sa visokim rizikom. Na vrhuncu, Søren Bilstrup je uzgajao gotovo 50 hektara konoplje. Ali i tu je granica. „Ne želim više od 10 odsto površina, jer je to kultura koja može da zakaže, iako nikada potpuno ne zakaže. Ali postoji rizik zbog toga što žetva pada u oktobru, kada je vreme nestabilno i dani kratki.“

Pre samo nekoliko godina, danske žetvene kombajni su se probijali kroz duge, čvrste stabljike konoplje sa grozdovima atraktivnih semenki konoplje.

U 2022. godini, proizvodnja je dostigla 782 ha, od čega je čak 717 ha bilo organsko. Mnogi organski poljoprivrednici su pronašli novu i obećavajuću usevnu biljku – i gotovo u potpunosti su dominirali tržištem.

Konoplja se dobro uklapa u rotaciju useva, a biljka je istovremeno toliko otporna na korov da konvencionalni poljoprivrednici imaju ograničenu prednost u korišćenju hemikalija u poređenju sa organskim proizvođačima.

Međutim, razvoj je naglo okrenuo.

U 2025. godini, u Danskoj je uzgajano samo 76 ha konoplje. Samo 13 ha bilo je organsko.

Previše psihoaktivne supstance

Prema DAVA Foods, uzrok kolapsa su nove i pooštrene EU regulative za sadržaj THC-a, koje su stupile na snagu 2023. godine.

THC je psihoaktivna supstanca po kojoj je biljka poznata. Sorte koje se uzgajaju za proizvodnju semena imaju vrlo nizak sadržaj THC-a. Ipak, bilo je teško pridržavati se novih granica.

„Gde ranije nisu postojale obavezujuće granice, uvedene su veoma niske maksimalne granice, koje je bilo teško osigurati da se poštuju,“ navodi DAVA Foods u mejlu za časopis „Økologisk Nu“.

Sada, međutim, kompanija smatra da je problem rešen. Kroz Danish Agro, DAVA Foods je već dovela nekoliko poljoprivrednika da ponovo poseju konoplju ove godine, sa žetvom u oktobru.

„Sada smo razvili metodu za proizvodnju oljuštenih semenki konoplje sa sadržajem THC-a koji je ispod važećih granica. Zbog toga smo u procesu obnavljanja prodaje i proizvodnje, i očekujemo da će naše potrebe za površinama za uzgoj znatno porasti u sezoni 2027/2028,“ piše DAVA Foods.

Još uvek postoji potražnja

Seme konoplje koristi se u širokom spektru proizvoda – uključujući jestivo ulje, biljne proteine u prahu i biljne napitke. Ulje se takođe koristi u kozmetici kao kreme za kožu, šamponi i sapuni.

Prema DAVA Foods, potražnja je tu od početka – kako u Danskoj, tako i na tržištima izvoza.

Podstiče se proizvodnja konoplje

Kriva se ponovo okreće ove godine u sledećoj statistici od strane Uprave za poljoprivredu. Već je jasno, jer konoplja već sada raste visoko na danskim poljima.

U Skivi, organski poljoprivrednik Søren Bilstrup posejao je 28 ha konoplje, i time je među poljoprivrednicima koji sada ponovo pokreću proizvodnju konoplje u Danskoj.

Kod njega je čak i više hektara nego 2023. godine, kada je žetvu semenki konoplje obavio sa 23 ha.

Radostan je što ponovo uvodi konoplju u rotaciju useva, između ostalog zato što usev omogućava bolju iskorišćenost mašinskog parka.

„Možemo obaviti suzbijanje korova pre nego što se konoplja poseje krajem maja, a zbog kasnijeg vremena setve, žetva će biti kasnije, sve do jeseni, kada više ne žurimo sa žetvenom mašinom,“ objašnjava Søren Bilstrup.

Zanimljiv usev

„I, takođe, mislim da je uzbudljivo raditi sa usevom koji nije kao ostali.“

Prema Søren Bilstrupu, konoplja takođe koristi za zaštitu klime i zdravlje zemljišta, jer se duge stabljike seku i ostavljaju kao biomasa u zemlji.

Ekonomsku procenu on daje da je konoplja na nivou žita. Nije visokovredni usev – ali ni usev sa visokim rizikom.

Na vrhuncu, Søren Bilstrup je uzgajao skoro 50 ha konoplje. Ali i tu je granica.

„Neću više od 10 odsto površina, jer je to usev koji može da zakaže, iako nikada ne zakaže potpuno. Uključena je i rizik, jer žetva je u oktobru, kada je vreme nestabilno i dani su kratki.“