Ekološka prodaja stagnira već četiri godine. To zahteva političke mere, smatra ØL.
Økologisk NuNove tal iz analitičke kompanije Kauza pokazuju da je udeo organske hrane u prvom polugodištu 2026. godine pao na 12,3 odsto. Rast u prodaji organske hrane je zaustavljen, a poslednje četiri godine udeo organske hrane u danskoj maloprodaji u prvom polugodištu bio je između 12,1 i 12,5 odsto, dok političari i dalje teže cilju dvostrukog povećanja organske proizvodnje do 2030. godine. To se navodi u marketinškom izveštaju, gde je odeljenje za tržište Ekološke udruge juče ujutru objavilo najnovije panel podatke iz Kauze, gde su dublje analizirani podaci koji stoje iza stagnacije poslednjih godina. Podaci iz Kauze pokazuju da su uglavnom više cene organske hrane razlog što udeo organske hrane u prvom polugodištu 2026. godine nije smanjen više od 0,2 procenta u poređenju sa istim periodom prošle godine. Ako pogledamo više osnovnih podataka, uočava se da je prodaja organske hrane u volumenu pala za 7,6 odsto u poređenju sa 2025. godinom. U istom periodu, volumen ukupne prodaje hrane u Danskoj porastao je za 0,2 odsto, a prema rečima Birgitte Jørgensen, šefice odeljenja za maloprodaju u Ekološkoj udruzi, to je zabrinjavajući trend. „Tendencija iz prvog kvartala se nastavlja, jer se smanjuje i frekvencija kupovine i broj organskih proizvoda tokom kupovine, ali najgore je pad od 7,6 odsto u volumenu prodaje organske hrane. Zaista je potrebno nešto preduzeti“, izjavila je Birgitte Jørgensen tokom današnjeg vebinara. Nedostatak rasta u osetnoj suprotnosti sa politikom koja ima za cilj dvostruko povećanje prodaje i površine pod organskom proizvodnjom do 2030. godine. Zbog toga Ekološka udruga sada apeluje na političare. „Potrebne su mere ako zaista misle to što govore, kada kažu da žele da udvostruče organsku proizvodnju i time obezbede čistiju vodu za piće, više životinja na otvorenom, više života u danskim fjordovima i veću biodiverzitet. Nije više dovoljno da se samo hvale tim. Političari moraju odmah nešto učiniti da podstaknu potražnju“, kaže Rasmus Prehn, izvršni direktor Ekološke udruge, u saopštenju za štampu. Takođe, pokazuje se da je prodaja organske hrane u volumenu pala sa udela od 14,9 odsto u 2025. na 13,8 odsto u 2026. godini, a Ekološka udruga radi na više frontova da bi preokrenula taj trend. OL: Postoje različiti načini za rast Rasmus Prehn ističe da Ekološka udruga ima više predloga kako povećati potražnju za organskom hranom. Jedan od njih je da se uključe u aktuelnu debatu o PDV-u. „Nije logično da država najviše zarađuje od organskih proizvoda, kada oni najmanje štete životnoj sredini. Sada se pokazuje da je poreski plan vlade istorijski skup. Umesto da smanje PDV na sve prehrambene proizvode i ukinu ga za sve voće i povrće, mogu potpuno ukinuti PDV na organsku hranu i uštedeti 10 od 17 milijardi kruna koliko košta njihov plan. Na taj način, potrošači će dobiti više organske hrane za svoj novac, a organski proizvodi će biti atraktivniji“, ističe direktor. On se nada da će više stranaka prepoznati razumnost tog predloga, koji će kao značajnu sporednu korist imati pozitivan uticaj na vodu za piće, dobrobit životinja, vodeni ekosistem i biodiverzitet. Gubitak od 200 proizvoda godišnje Preduvjet za to da Daneci prestanu da stavljaju više proizvoda sa oznakom EKO u korpe za kupovinu je da ih mogu pronaći na policama, a analiza Kauze pokazuje da je to poslednjih godina išlo u pogrešnom pravcu. Broj takozvanih EAN brojeva opao je u prodavnicama. EAN brojevi se koriste za generisanje jedinstvenih bar kodova koje maloprodaja koristi za identifikaciju i skeniranje proizvoda. U sredini 2022. godine, Kauza je zabeležila 4.726 organskih proizvoda. U polugodišnjim podacima za 2026. godinu, taj broj je pao na 3.849. To je pad od više od 200 proizvoda godišnje. Da bi preokrenuli taj trend, Ekološka udruga aktivno sarađuje sa lancima supermarketa na povećanju broja organskih proizvoda na policama, a udruga je u stalnom dijalogu o promociji i povećanju vidljivosti organske hrane. „Doživeli smo mnogo inicijativa od strane lanaca. Oni žele organsku hranu, ali to još uvek ne odražava na asortiman“, rekao je Peter Rasmusson, savetnik za tržište i razvoj poslovanja u Ekološkoj udruzi, tokom današnjeg vebinara. Ekologija je potrebna za novi zamah Rasmus Prehn ističe da su političke inicijative i dijalog sa maloprodajom usko povezani. „Ako uspemo da povećamo potražnju za organskom hranom, to će povećati i interes supermarketa da izlažu organsku hranu na policama i da uvoze više organskih proizvoda u svoj asortiman. To će se odraziti i na sadržaj na poljima poljoprivrednika i obezbediti napredak u ostvarenju političkog cilja dvostruke proizvodnje organske hrane, koji zaista treba novi zamah“, kaže on, i dodaje da će Ekološka udruga ove godine sprovoditi više kampanja i projekata koji će pomoći da se organska hrana bolje predstavi potrošačima.
Nove brojke iz analitičke kompanije Kauza pokazuju da je udeo organske hrane u prvom polugodištu 2026. pao na 12,3 odsto. Rast u prodaji organske hrane je stao, i poslednje četiri godine udeo organske hrane u danskoj maloprodaji u prvom polugodištu je bio između 12,1 i 12,5 odsto, dok političari i dalje teže ka cilju dvostrukog povećanja organske proizvodnje do 2030. godine.
To proizlazi iz marketinškog izveštaja, gde je odeljenje za tržište Ekološke udruge u ponedeljak ujutru objavilo najnovije panel podatke iz Kauze, gde su dublje analizirani podaci koji stoje iza stagnacije u poslednjim godinama.
Brojevi iz Kauze pokazuju da su uglavnom više cene organskih proizvoda razlog zašto udeo organske hrane u prvom polugodištu 2026. nije smanjen više od 0,2 procenta u poređenju sa istim periodom prošle godine.
Gledajući na više od podataka, uočava se da je prodaja organske hrane, merena u volumenu, opala za 7,6 odsto u poređenju sa 2025. godinom. U istom periodu, volumen ukupne prodaje hrane u Danskoj porastao je za 0,2 odsto, a prema rečima Birgitte Jørgensen, šefice odeljenja za maloprodaju u Ekološkoj udruzi, to je zabrinjavajući trend.
"Trend iz prvog kvartala se nastavlja, jer opada i frekvencija kupovine i broj organskih proizvoda tokom kupovina, ali najgore je pad od 7,6 odsto u volumenu prodaje organske hrane. Dakle, zaista je potrebno nešto preduzeti," izjavila je Birgitte Jørgensen tokom današnjeg vebinara.
Nedostatak rasta u suprotnosti je sa politikom koja teži dvostrukom povećanju prodaje i površine pod organskom proizvodnjom do 2030. godine. Zbog toga Ekološka udruga sada apeluje na političare.
„Potrebne su mere ako zaista žele da ostvare to što govore, kada kažu da će udvostručiti organsku proizvodnju i time obezbediti čistiju vodu za piće, više životinja na otvorenom, više života u danskim fjordovima i veću biodiverzitet. Nije više dovoljno da se samo hvale tim ciljevima. Političari moraju odmah nešto učiniti da bi podstakli potražnju,“ kaže Rasmus Prehn, generalni direktor Ekološke udruge, u saopštenju za štampu.
Oni takođe pokazuju da je prodaja organske hrane, merena u volumenu, pala sa učešća od 14,9 odsto u 2025. na 13,8 odsto u 2026. godini, a Ekološka udruga radi na više frontova da bi preokrenula taj trend.
ØL: Postoji više puteva do rasta
Rasmus Prehn ističe da Ekološka udruga ima više predloga kako povećati potražnju za organskom hranom. Jedan od njih je da se uključe u aktuelnu debatu o porezima na dodatu vrednost (PDV).
„Nije logično da država najviše zarađuje od organskih proizvoda, kada oni najmanje štete životnoj sredini. Sada se pokazuje da je poreski plan vlade istorijski skup. Umesto da smanje PDV na sve prehrambene proizvode i ukinu ga za sve voće i povrće, mogu potpuno ukinuti PDV na organsku hranu i uštedeti 10 od 17 milijardi kruna koliko njihova vlastita strategija košta. Na taj način, potrošači će dobiti više organske hrane za svoj novac, a organski proizvodi će biti atraktivniji,“ ističe direktor.
On se nada da će više stranaka prepoznati razumnost tog predloga, koji će kao značajnu sporednu korist imati pozitivan uticaj na vodu za piće, dobrobit životinja, vodenije i biodiverzitet.
Gubi se 200 proizvoda godišnje
Preduvjet za to da Danijci prestanu da kupuju više proizvoda sa oznakom EKO je da mogu pronaći te proizvode na policama, a Kauza analiza pokazuje da je to krenulo pogrešnim putem poslednjih godina.
Broj takozvanih EAN brojeva opao je u prodavnicama. EAN brojevi se koriste za generisanje jedinstvenih bar kodova, koje maloprodaja koristi za identifikaciju i skeniranje proizvoda. Do sredine 2022. Kauza je registrovala 4.726 organskih proizvoda. U polugodišnjim podacima za 2026. broj je pao na 3.849. To je pad od više od 200 proizvoda godišnje.
Da bi preokrenuli taj trend, Ekološka udruga aktivno sarađuje sa supermarketima na povećanju broja organskih proizvoda na policama, a u stalnom su dijalogu o dodatnom promovisanju i isticanju organske hrane.
"Doživljavamo mnogo inicijativa od lanaca prodaje. Oni žele organsku hranu, ali to još uvek ne odražava na asortiman," rekao je Peter Rasmussen, savetnik za tržište i razvoj poslovanja u Ekološkoj udruzi tokom današnjeg vebinara.
Organska hrana treba da dobije novi zamah
Rasmus Prehn ističe da su političke inicijative i dijalog sa maloprodajom usko povezani.
„Ako uspemo da povećamo potražnju za organskom hranom, to će povećati i interes supermarketa da izlažu organsku hranu na policama i da uvode više organskih proizvoda u asortiman. To će se odraziti i na sadržaj na poljima poljoprivrednika i obezbediti će da se ostvari politički cilj dvostruke proizvodnje, koji zaista treba da dobije novi zamah,“ kaže on i dodaje da će Ekološka udruga ove godine sprovoditi više kampanja i projekata koji će pomoći da se organska hrana bolje predstavi potrošačima.