Prizvinder sa četiri saveta: Kako da kuhinje koriste više mahunarki u hrani
Økologisk NuGodina 2021 je donela nove danske prehrambene smernice koje su stavile veći fokus na više zelenog, više mahunarki i manje mesa. To nije trebalo biti korisno samo za naše zdravlje, već i za naš klimu i prirodu. Profesionalne kuhinje mogu pomoći u inspirisanju Danaca koji vole meso ka zelenijim jelima, ali za same kuhinjske profesionalce to može biti i izazov, jer je potrebno novo znanje i nove rutine da bi se smanjile količine mesa i uključile više povrća i mahunarki u jela. Iako zvuči kao veliki korak, to se može relativno lako uraditi, uverava Rikke Grønning, kuvarica, konsultantkinja za reorganizaciju, vlasnica ekološke dostavne restorana Good Food to Go i dobitnica Nagrade za ekologiju 2026 koju dodeljuje Ekološko Udruženje. „Počnite sa uvodnim sastankom, na kojem ćete osigurati da svi budu upoznati sa novom agendom da treba više mahunarki u hrani“, započela je Rikke Grønning, dok je ona i njena koleginica Inger Kjærgaard delila svoje savete za ovogodišnji Dan ekološke svesti, koji je održan u Almindu kod Koldinga u junu. Smanjite puls Sledeći korak je smanjenje pulsa. Naime, nije potrebna revolucija da bi se hrana učinila više biljnijom: „Radite ono što već radite i oslonite se na ono što volite da pravite i u čemu ste dobri. Uzmite svoj plan menija i pogledajte koje jela možete obogatiti mahunarkama.“ Kao primer, Rikke Grønning je prikazala plan menija iz Regionalne bolnice u Randersu i navela: „Ono što se sve može dodati je sledeće: šunka salata, flauti, remoulade i supa od korenastog povrća. Počnite od onoga što već radite. Uzmite svoje omiljene recepte i dodajte mahunarke postepeno. Vežbajte. Tako nećete morati da pravite veliku promenu za svoju ciljnu grupu. Zapamtite, nijedan kuhinjski prostor nije isti – vi najbolje poznajete svoju ciljnu grupu“, rekla je i dodala: „Kada menjamo nešto, to mora biti barem isto dobro kao i početno stanje – a poželjno je i malo bolje.“ Ako vam nedostaju ideje, možete potražiti inspiraciju iz svetskih kuhinja, posebno zemalja Bliskog istoka koje imaju dugu tradiciju korišćenja biljnih proteina u kuvanju. Takođe, sajt ’metodik & smag’ nudi mnogo dobrih jela sa mahunarkama koja su laka za pripremu. „Ali to nije dovoljno – moramo pogledati i naše stare recepte. Pre Prvog svetskog rata, jeli smo mnogo mahunarki – to je bilo na istoj razini kao što danas jedemo krompir, pirinač i testeninu. Naravno, možemo jesti mahunarke, ali u tome postoji i stručnost, a bilo je i perioda kada je naše znanje o mahunarkama bilo malo narušeno, pa moramo vratiti stručnost.“ Napravite plan Kada donesete odluku o većoj upotrebi mahunarki u hrani, važno je napraviti plan kako će to izgledati. Na taj način ćete osigurati da se to zaista i desi, a ne da ostane samo na papiru za neku drugu priliku. To takođe pomaže da budete bolje pripremljeni u slučaju nepredviđenih situacija, poput bolesti ili neplaniranih zadataka. „Kuhinje su veoma zauzete, pa je važno napraviti plan kada počinjete, ko će doći na posao, ko će probati hranu i tako dalje. Napravite plan i zapišite ga. Nije potrebno praviti velike table – dovoljno je koristiti žute post-it papiriće.“ I na kraju, važno je testirati recepte. Testirajte, testirajte i testirajte dok ne bude savršeno, naglasila je Rikke Grønning. „Radi se o upoznavanju mahunarki; kako one mogu doprineti vrednosti jela? Na primer, više ne želim praviti pire od krompira bez mahunarki, jer one doprinose tome da jelo duže ostane vazdušasto. Ključ je u tome da mahunarke ravnomerno rasporedite u svim jelima, jer će tako biti lakše uklopiti ih u ono što već radite“, objasnila je Rikke Grønning i navela primer iz saradnje sa domom za starije: tamo rade na obogaćivanju hrane, na primer, dodavanjem pasulja u kolač, kako bi jelo imalo više vlakana. Članak je napisan u okviru projekta 'Od polja do tanjira', podržan od strane Plantefonden.
Godine 2021 je danske nove preporuke ishrane, koje su stavile veći fokus na više zelenila, više mahunarki i manje mesa. To nije trebalo biti korisno samo za naše zdravlje, već i za našu klimu i prirodu.
Profesionalne kuhinje mogu pomoći da inspirišu Danaca koji vole meso na zdravije obroke, ali za same kuhinjske profesionalce to može biti i izazov, jer zahteva novu znanje i nove rutine da bi se smanjile količine mesa i uključile više povrća i mahunarki u jela.
Iako zvuči kao veliki korak, to se može relativno lako uraditi, uverava Rikke Grønning, kuvarica, konsultantkinja za reorganizaciju, koja vodi organski take-away restoran Good Food to Go i upravo je osvojila Oeko nagradu 2026. dodeljenu od strane Održive Asocijacije.
„Počnite sa uvodnim sastankom, gde ćete osigurati da svi budu upoznati sa novom agendom, a to je da treba više mahunarki u hrani,” započela je Rikke Grønning, dok je ona i koleginica Inger Kjærgaard delila svoje savete za ovogodišnji Dan ekološke svesti, koji je održan u Almindu kod Koldinga u junu.
Smanjite puls
Sledeći korak je da se smanji puls. Nije potrebna revolucija da bi se hrana učinila više biljnijom:
„Radite ono što već radite i oslanjajte se na ono što volite da pravite i u čemu ste dobri. Uzmite svoj plan menija i pogledajte koje jela možete obogatiti mahunarkama.”
Kao primer, Rikke Grønning je prikazala plan menija iz Regionalne bolnice u Randersu i navela:
„Oni zapravo mogu dodati sve ovo: šunkarsku salatu, flautu, remoulade i supu od povrća. Počnite od onoga što već radite. Uzmite svoje omiljene recepte i dodajte mahunarke postepeno. Vežbajte. Tada nećete morati da pravite velike promene za svoju ciljnu grupu. Setite se da nisu dva kuhinje ista – vi najbolje poznajete svoju ciljnu grupu,” rekla je i dodala:
„Kada menjamo nešto, to mora biti barem jednako dobro kao i početno – a poželjno je i malo bolje.”
Ako vam ponestaju ideje, možete pronaći inspiraciju u svetu kuhinja, gde posebno zemlje Bliskog istoka imaju dugu tradiciju korišćenja biljnih proteina u kuvanju. Takođe, sajt ’metodik & smag’ nudi mnogo dobrih jela sa mahunarkama, koja su laka za pripremu.
„Ali to nije dovoljno – moramo pogledati i naše stare recepte. Pre Prvog svetskog rata smo jeli mnogo mahunarki – to je bilo na istoj razini kao što danas jedemo krompir, pirinač i testeninu. Naravno, možemo jesti mahunarke, ali u tome postoji i stručnost, a bilo je i perioda kada je naša znanja o mahunarkama bila malo narušena, pa moramo vratiti stručnost,” zaključila je.
Napravite plan
Kada donesete odluku o uključivanju više mahunarki u hranu, važno je da napravite plan kako će to biti sprovedeno. Na taj način osiguravate da će se to i dogoditi, a ne da će ostati na čekanju za neku drugu priliku. To takođe pomaže da budete bolje pripremljeni ako vas zadesi nešto neočekivano, poput bolesti ili neplaniranih zadataka.
„Kuhinje su veoma zauzete, pa je važno napraviti plan kada počinjete, ko će doći na posao, ko će probati hranu i tako dalje. Napravite plan i zapišite ga. Ne mora biti složena tabla – mogu biti i žute post-it nalepnice.”
I na kraju, važno je testirati recepte. Test, test i ponovo testirajte dok ne bude savršeno, naglasila je Rikke Grønning.
„Važno je upoznati svoje mahunarke; kako one mogu doprineti vrednosti jela? Sada, na primer, više ne želim praviti krompirušu bez mahunarki, jer one doprinose tome da jelo bude laganije i duže zadrži teksturu. Ključ je da se mahunarke ravnomerno rasporede u svim jelima, tako da ih je lakše uklopiti u ono što već radite,” objasnila je Rikke Grønning i dala primer iz saradnje sa domom za starije: tamo rade na obogaćivanju hrane, na primer, dodavanjem pasulja u kolače, kako bi hrana sadržavala više vlakana.
Članak je napisan u okviru projekta 'Od polja do tanjira' koji finansira Fond za biljke.