Litvanija želi da normalizuje odnose sa Kinom. Da li to znači razvod od Tajvana?
New Eastern Europe
Nova vlada Litvanije želi što brže da uspostavi diplomatske odnose sa Kinom. Ali, šta bi to značilo za odnos zemlje sa Tajvanom, ako se Tajvansko predstavništvo koje je radilo u Viljnusu poslednjih pet godina preimenuje u Predstavništvo Tajpeja?
Tajvan obično održava odnose u inostranstvu putem kancelarija koje nose naziv „Taipei“ umesto „Tajvan“ – diplomatsku konvenciju osmišljenu da izbegne antagoniziranje Pekinga.
Litvanija je prekršila tu konvenciju 2021. godine, kada je dozvolila otvaranje „Tajvanskog predstavničkog ureda“ u Vilnjusu. Peking je smatrao da je naziv implicitno priznanje nezavisnosti ostrva i odgovorio je oštrim ekonomskim i političkim sankcijama protiv Litvanije. Ipak, taj potez je takođe izazvao značajnu pažnju i dobar odnos od strane Tajvana.
Više od sedam decenija, Tajvan – zvanično Republika Kina – funkcioniše kao de facto suverena država, iako Peking smatra da je deo Narodne Republike Kine i smatra vladu u Pekingu jedinim legitimnim autoritetom nad njim.
Kao i većina sveta, uključujući Litvaniju, Evropska unija funkcioniše pod Politikom Jednog Kine, ostavljajući Tajvanu da navigira međunarodnim odnosima bez formalnog priznavanja nezavisnosti.
Tajvan, glavni proizvođač poluprovodnika koji se smatra ključnim za globalnu ekonomiju, obećao je značajna ulaganja u Litvaniju, uključujući podršku za razvoj domaće industrije mikročipova.
Međutim, najveće najave ulaganja uglavnom nisu realizovane, a Peking i dalje vrši pritisak na Litvaniju da se vrati Principu Jednog Kine.
18. juna, predsednik Gitanas Nausėda je izjavio da očekuje da će ministar spoljnih poslova Kęstutis Budrys ne samo normalizovati odnose sa Kinom, već i poštovati postojeće sporazume sa Tajvanom. Sada je pitanje šta to znači za bliske odnose dve zemlje.
Trgovinski odnosi su porasli, ali obećanja o ulaganjima nisu ispunjena
Izvoz Litvanije na Tajvan je prošle godine dostigao 60 miliona evra i nastavlja da raste. Akademska saradnja i programi razmene između dve zemlje su takođe prošireni, a litvanska firma Teltonika je dobila licence za tehnologiju poluprovodnika, što je Taipei navelo kao dokaz da je otvaranje kancelarije u Vilnjusu bilo korisno i za Litvaniju.
Međutim, očekivanja litvanskih političara i javnosti su ozbiljno narušena 2024. godine, kada je propao planirani projekat fabrike čipova kompanije Teltonika.
Stručnjaci koje je intervjuirao LRT.lt sada su skeptični da će Litvanija videti bilo kakva dalja strateški značajna tajvanska ulaganja.
Tajpej nije direktno odgovorio na kritike bivše premijerke Inge Ruginienė u vezi sa neispunjenim obećanjima, već je ponovo istakao da Litvanija i Tajvan ostaju važni partneri povezani zajedničkim demokratskim vrednostima.
Analitičari uglavnom slažu da normalizacija diplomatskih odnosa sa Kinom ne bi nužno značila kraj odnosa Litvanije sa Tajvanom.
'Nigde drugde u svetu nema kancelarije sa tim imenom'
"Važno je naglasiti da Kina ne prigovara prisustvu predstavničkih kancelarija u stilu Tajpeja – gotovo svaka zemlja u svetu održava kontakte sa ostrvom putem njih," kaže Valentinas Beržiūnas, predavač na Institutu za međunarodne odnose i političke nauke Vilnjuskog univerziteta (VU TSPMI).
On tvrdi da je odluka da se kancelarija u Vilnjusu nazove „Tajvanskom“ uvek delovala više kao provokativni izuzetak koji je odveo Litvaniju od šireg evropskog konsenzusa.
"Ni Letonija ni Estonija, pa ni mnogo veća Poljska, ne sprovode takvu odlučnu politiku prema Kini," kaže on.
Kada je Kina nametnula ekonomski i politički pritisak na Litvaniju nakon otvaranja kancelarije 2021. godine, EU je izrazila solidarnost, ali nijedna druga evropska država nije sledila primer Litvanije i nazvala svoju kancelariju u Tajpeju „Tajvanskom“.
Arvydas Kumpis, šef Centra za azijske studije na Univerzitetu Vytautas Magnus, kaže da je prvobitni izbor imena već prevazišao očekivanja, te da se povratak na konvenciju imenovanja koju koriste ostale zemlje ne bi trebao smatrati velikim neuspehom.
"Nema druge kancelarije na svetu sa 'Tajvanskim' u imenu, naša je jedina," ističe on.
Kumpis dodaje da je najviše ljutnje Pekinga izazvala ne kineska ili litvanska verzija imena, već kineski prevod, koji je glasio „Tajvansko predstavništvo“ umesto nečega neutralnijeg.
Litvansko ministarstvo spoljnih poslova je 2021. godine saopštilo da taj kineski prevod, koji je eksplicitno implicirao priznavanje nezavisnosti ostrva, nije bio prethodno dogovoren sa Litvanijom; zvanična imena kancelarije su samo na litvanskom i engleskom jeziku.
Pragmatizam sa obe strane
Kumpis tvrdi da sposobnost Tajvana da ostane de facto nezavisan od Pekinga decenijama pokazuje da je njegova vlada daleko od naivnosti. On ističe da je Tajvan odabrao Nemačku, a ne Litvaniju, kao bazu za evropsku ekspanziju svoje industrije poluprovodnika.
"To pokazuje da su Tajvanci pragmatični ljudi koji gledaju dalje od simbolike u imenu. Ovo je zemlja koja je pretvorila sebe u jednog od azijskih ekonomskih tigrova, i mislim da im isti taj realizam pomaže da razumeju da bi do promene u kancelariji moglo doći pre ili kasnije," kaže on.
Beržiūnas takođe vidi pragmatizam koji pokreće debatu u Litvaniji. On napominje da kancelarija Tajvana nikada nije bila isključivo litvanska inicijativa – tajvansko lobiranje je odigralo značajnu ulogu – i tvrdi da bi normalizacija odnosa sa Kinom bila mnogo veći dilem, sa većim troškovima za Litvaniju, da su obećana ulaganja Tajvana zaista realizovana. Umesto toga, uz malo konkretnih ekonomskih koristi, razočaranje politikom je poraslo.
Evropski napori ka diverzifikaciji međunarodnih odnosa, kaže Beržiūnas, delimično odražavaju širenje razlike u vrednostima sa Sjedinjenim Državama u poređenju sa hladnoratovskom era.
"Za Evropu i Litvaniju, diverzifikacija odnosa i održavanje veza sa velikim svetskim silama poput Kine je razumno – nedostatak diplomatske diverzifikacije može biti štetan u kriznim situacijama," kaže on.
Opadajuća međunarodna podrška Tajvanu
Tajvan je sam takođe sproveo sličnu ekonomsku diverzifikaciju, produbljujući veze sa glavnim svetskim ekonomijama. Direktna tajvanska ulaganja u Litvaniju su porasla sa 530 hiljada evra 2021. na 16,8 miliona evra ove godine – ali to i dalje ostaje marginalni iznos u kontekstu globalnih investicija Tajvana. U poređenju, tajvanski gigant za poluprovodnike TSMC je 2024. godine samostalno uložio 4,4 milijarde evra u Japan i Sjedinjene Države.
Litvanija nije sama u postepenom povlačenju unutar granica koje je Peking postavio za politiku prema Tajvanu. Ostrvo se suočava sa nepovoljnim globalnim trendom, sa brojem zemalja koje formalno priznaju njegovu nezavisnost koji opada iz godine u godinu. Nauru, pacifička ostrvska država koja je nekada priznavala tajvansku suverenost, prešla je na Peking 2024. godine.
Obojica, Kumpis i Beržiūnas, slažu se u jednom: ako odnosi sa Kinom budu zaista normalizovani, Litvanija verovatno neće vratiti vrednosno orijentisanu spoljnu politiku koju zastupaju konzervativci – čak ni ako se budućnosti parlamentarna većina opet promeni.
Ovaj članak je ponovo objavljen kroz partnerstvo između New Eastern Europe i LRT English.
Tomas Valiūnas je objavljeni litvanski autor istorijskih i detektivskih romana; student međunarodnih odnosa i političkih nauka.