Proizvođači povrća izuzeti su iz nove regulative o azotima od 2027. godine: »Nećemo biti oslobođeni, ni ne treba da budemo«
Økologisk NuProizvođači povrća - kako konvencionalni, tako i organski - treba da imaju bolju mogućnost prilagođavanja novom zakonu o đubrenju. Zbog toga će biti izuzeti od novog modela regulacije azota, koji će stupiti na snagu sledeće godine. Na važećim površinama, proizvođači povrća će umesto toga morati da prate trenutne norme za azot do 1. januara 2028. godine. To navodi Ministarstvo za prirodu i dobrobit životinja u saopštenju za štampu. Izuzetak je deo dodatnog sporazuma koji takođe sadrži druge preciznosti i mere. To je rezultat poslednjih nedelja teške kritike poljoprivrednog sektora, koji je smatrao da će najavljeni zakon o đubrenju, koji ima za cilj smanjenje emisije hranljivih materija i obnavljanje života u našim vodama, posebno teško pogoditi proizvođače povrća. Zakon je u isto vreme ugrožavao političku ambiciju jačanja danske proizvodnje voća i povrća, jer su i organski i konvencionalni sektor procenili da bi veliki deo proizvodnje mogao biti zatvoren. Priznaje izazov Richard de Visser, predsednik Odbora za voće i povrće u Udruženju za organsku poljoprivredu, i Sybille Kyed, koja je politički šef udruženja, poslednjih nedelja su bili u dijalogu sa političarima kako bi im skrenuli pažnju na problem. Posebno je prošle nedelje Richard de Visser bio skeptičan, ali je postao pozitivan kada je osetio da počinju da slušaju zabrinutosti. „Sada smo dobili izuzetak na godinu dana, što je bilo ono što smo tražili - svesni da to ne rešava problem, jer imamo neke strukturne izazove, ali sada imamo bar još godinu dana da radimo na tome. Izazov je što nam nedostaju podaci i instrumenti koji bi mogli biti priznati od strane vlasti - to prvo moramo pronaći. Ali najvažnije je da su političari shvatili poruku da njihov prvobitni predlog nažalost predstavlja problem za celokupnu proizvodnju“, kaže Richard de Visser za časopis „Organska budućnost“. Posledica novih pravila bila bi da proizvođači povrća moraju da ostave od dva do čak šest hektara neobrađene zemlje za svaki hektar povrća, kako bi nadoknadili emisiju azota, što bi većina teško mogla da priušti. „Svesni smo da imamo izazov sa ispirivanjem hranljivih materija, jer proizvodnja povrća nije dobra u zadržavanju nutrijenata. Moramo zaista raditi na pronalaženju rešenja koja su prihvatljiva za sve i koja će biti priznata od strane vlasti, kako bismo sledeće godine bili u boljoj situaciji. Ovo je samo odlaganje, nećemo biti oslobođeni obaveza, i ne treba da budemo“, ističe Richard de Visser. Ministar ostaje pri svojim ambicijama Ministar za prirodu i dobrobit životinja Christian Rabjerg Madsen (S) naziva to „zdravim razumom“ da proizvođači povrća budu izuzeti na godinu dana. „Veoma sam svestan uslova za proizvođače povrća u zemlji, koji danas zauzimaju skromniji deo ukupne poljoprivredne površine, ali će biti teško pogođeni novom regulacijom azota. Zato je zdrav razum da na kratko izuzmemo površine sa proizvodnjom povrća iz novog modela regulacije azota. Zbog istog razloga, zamolio sam stručnjake da što pre razmotre zahteve koje postavljamo, između ostalog, i prema proizvođačima povrća. Međutim, izuzetak ne menja činjenicu da je nova regulacija azota i dalje od presudnog značaja za rešavanje velikih izazova sa našim vodenim okruženjem i morima oko nas. Za ambicije zelene trostruke koalicije ostajem nepokolebljiv. Moramo imati zeleniju Dansku i moramo vratiti život u naše fjordove i obalne vode“, navodi on u saopštenju za štampu. Richard de Visser se nada da će Udruženje za organsku poljoprivredu moći da postane deo stručnog tima koji će raditi na pronalaženju rešenja. Cilj tima je da razmotri celokupnu bazu znanja o ispirivanju azota iz proizvodnje povrća i krompira, kako bi bilo moguće brzo prilagoditi regulative ako postoji stručna osnova za promene. Pravi se korekcija u osnovi podataka, tako da obim vlažnih peskovitih zemljišta bude odražen u osnovi za procenu tačke neobrađivanja, kada se konačne granice emisije objave u septembru 2026. godine. To do sada nije bilo slučaj u preliminarnim granicama emisije objavljenim u julu 2026. Kada budu objavljene konačne granice emisije, ministar za prirodu i dobrobit životinja u saradnji sa Lokalnom samoupravom će kontaktirati one od lokalnih zelenih trostrukih koalicija gde će konačne potrebe za intervencijama biti znatno veće nego što je ranije procenjeno. Predlog zakona o novom modelu regulacije azota biće treće čitanje u Skupštini u četvrtak, 3. septembra.
Proizvođači povrća - kako konvencionalni, tako i organski - treba da imaju bolju mogućnost prilagođavanja novom zakonu o đubrenju.
Zbog toga će biti izuzeti iz novog modela regulacije azota, koji će stupiti na snagu sledeće godine. Na postojećim površinama, proizvođači povrća će umesto toga morati da slede trenutne norme za azot do 1. januara 2028. godine.
To navodi Ministarstvo za prirodu i dobrobit životinja u saopštenju za štampu.
Izuzetak je deo dodatnog sporazuma, koji takođe sadrži druge preciznosti i mere. To je rezultat poslednjih nedelja teške kritike od strane poljoprivrednog sektora, koji je smatrao da će najavljeni zakon o đubrenju, koji ima za cilj smanjenje emisije hranljivih materija i obnavljanje života u našim vodama, posebno teško pogoditi proizvođače povrća.
Zakon je takođe ugrožavao političku ambiciju da se ojača danska proizvodnja voća i povrća, jer su i organski i konvencionalni sektor procenili da bi veliki deo proizvodnje mogao biti zatvoren.
Priznaje izazov
Richard de Visser, predsednik Odbora za voće i povrće u Ekološkom savezu, i Sybille Kyed, koja je politički šef udruženja, poslednjih nedelja su bili u dijalogu sa političarima kako bi im skrenuli pažnju na problem. Posebno je prošle nedelje Richard de Visser prešao od skepticizma ka pozitivnom stavu, jer je osetio da počinju da slušaju zabrinutosti.
"Sada smo dobili izuzetak na godinu dana, što je bilo ono što smo tražili - svesni da to ne rešava problem, jer imamo strukturne izazove, ali sada imamo još godinu dana da radimo na tome. Izazov je u tome što nam nedostaju podaci i instrumenti koji bi mogli biti priznati od strane vlasti - to prvo moramo pronaći. Ali najvažnije je da su političari shvatili poruku da njihov prvobitni predlog nažalost predstavlja problem za celokupnu proizvodnju," kaže Richard de Visser za Ekološki sada.
Posledica novih pravila bila bi da proizvođači povrća moraju da ostave od dva do čak šest hektara oranja za svako hektar povrća, kako bi kompenzovali emisiju azota, što bi većina teško mogla da priušti.
"Priznajemo otvoreno da imamo izazov sa ispirivanjem, jer proizvodnja povrća nije dobra u zadržavanju hranljivih materija. Moramo zaista raditi na pronalaženju rešenja koja su prihvatljiva za sve i koja će biti priznata od strane vlasti, kako se ne bismo našli u istoj situaciji sledeće godine. Ovo je samo odlaganje, nećemo biti oslobođeni, i to ne želimo," ističe Richard de Visser.
Ministar ostaje pri svojim ambicijama
Ministar za prirodu i dobrobit životinja Christian Rabjerg Madsen (S) naziva to "zdravom razboritošću", da proizvođači povrća budu izuzeti na godinu dana.
”Veoma sam svestan uslova za proizvođače povrća u zemlji, koji danas zauzimaju skromnu površinu ukupne poljoprivredne površine, ali će biti teško pogođeni novim zakonom o azotu. Zato je zdrav razum da na kratko vreme izuzmemo površine sa proizvodnjom povrća iz novog modela regulacije azota. Zbog istog razloga, zamolio sam stručnjake da što pre razmotre zahteve koje postavljamo, između ostalog, i prema proizvođačima povrća. Izuzetak ipak ne menja činjenicu da je novi zakon o azotu i dalje od presudnog značaja za rešavanje velikih izazova sa kojima se suočavamo u našem vodenom okruženju i u morima oko nas. Za ambicije zelene trostruke koalicije ostajem nepokolebljiv. Moramo imati zeleniju Dansku, i moramo vratiti život u naše fjordove i obalne vode," kaže on u saopštenju za štampu.
Richard de Visser se nada da će Ekološki savez moći da postane deo stručnog tima koji će raditi na pronalaženju rešenja.
Cilj tima je da razmotri celokupnu bazu znanja o ispirivanju azota iz proizvodnje povrća i krompira, kako bi bilo moguće brzo prilagoditi regulative ukoliko postoji stručna osnova za promene.
Vršiće se korekcija u osnovi podataka, tako da obim vlažnih peskovitih zemljišta bude odražen u osnovi za određivanje tačke odmaranja, kada budu objavljeni konačni granični limiti emisije u septembru 2026. godine. To do sada nije bilo slučaj u preliminarnim granicama emisije objavljenim u julu 2026.
Kada budu objavljeni konačni limiti emisije, ministar za prirodu i dobrobit životinja u saradnji sa KL će kontaktirati lokalne zelene trostruke koalicije, gde će konačna potreba za intervencijom biti znatno veća nego što je prethodno procenjeno.
Zakon o novom modelu regulacije azota bi trebao biti treće čitanje u Skupštini u četvrtak, 3. septembra.