Laserski tretman je ekološki Jacob Bondes alternativa antibioticima i visokim računima za veterinare
Økologisk NuDe pašeće krave oko St. Gaasdal kod Skjern-a izgledaju kao i sve druge ekološke krave: sveže seno, sloboda i otvoreno nebo. Međutim, 700 muznih krava na farmi imaju nešto posebno zajedničko: nijedna od njih nikada nije tretirana antibioticima. Ako nešto nije u redu, koriste se alternativne metode – pre svega mobilni laser, koji danas nosi gospodar Thor Christensen u malu plastičnu kutiju u štali. Sada će krava 9411 dobiti preventivni tretman, jer ima problema sa prevelikim brojem ćelija u desnoj prednjoj žlezdi – što potencijalno može dovesti do mastitisa. „Počeću da je muzem. A zatim će dobiti tretman od osam minuta,“ objašnjava Thor Christensen dok ukucava odgovarajuće vrednosti na mobilni displej. Nakon što je ručno muzao žlezdu, laser glava sa crvenim svetlom se podiže na mlečno sisanče. Stoka bez antibiotika St. Gaasdal je deo od 21 stoke bez antibiotika u okviru Thise mlekarstva. To postavlja zahteve za mogućnosti farme da leči životinje na druge načine, a laser tretman je postao primarna metoda. Ovaj mali prenosivi uređaj je dodatno uštedio na troškovima veterinarske usluge. „Mogu da kažem da je račun veterinaru smanjen za otprilike četvrtinu do trećinu,“ procenjuje Jacob Bonde dok gledamo kako gospodar pomera uređaj koji podseća na ručnu prskalicu sa crvenim svetlom preko krave. Jacob Bonde smatra da će krave nakon tretmana biti bolje otprilike osam od deset puta – bez potrebe za dodatnim tretmanima. „Mislim da imamo solidan uspeh s tim,“ kaže on. Laser tretman sve više pobeđuje U okviru Ekološkog savetovanja Danske, savetnici za govedarstvo primećuju da sve više proizvođača mleka koristi laser – uglavnom za blage slučajeve mastitisa. „Farmer obično tretira kravu laserom tri dana, i ona je spremna za proizvodnju ponovo – bez zadržavanja na antibiotike, što bi inače izazvalo pad proizvodnje kod farmera. A takođe, korišćenje antibiotika na mestima gde možda nisu potrebni, izbegava se,“ objašnjava savetnica za govedarstvo Birgitte Kjemtrup Høyer iz Ekološkog savetovanja Danske. Tretman zahteva strpljenje Kod većih stada, tretman može biti dugotrajan, pa je obično strpljiv radnik taj koji obavlja posao, smatra ona. „Nije nešto što se može brzo uraditi – tada ne bi bilo efikasno. Ali ako imate pravog čoveka sa pravim strpljenjem, to funkcioniše,“ uverava ona. Kod Jacob Bonde, obično to radi gospodar Thor Christensen i dvoje mlađih radnika, koji koriste laser. Tretman zahteva više strpljenja nego što Jacob Bonde može da pokaže, kaže on sa osmehom. „Treba naći čoveka koji smatra da je to zanimljivo i zabavno. I koji ima strpljenje da to radi. I da uživa u malim pobedama koje donosi, kada uspe da vrati kravu u dobar stan,“ kaže on. Ne narušava dobrobit životinja Za njega je takođe važno da tretman ne narušava dobrobit životinja. „Jasno je da procenjujemo to. Često dovodimo i veterinara da da analgetike. Pokušavamo da tretiramo laserom, a ako ne uspe, moramo da pozovemo veterinara. Ali mislim da to ne narušava dobrobit životinja. Treba samo znati kada je to sigurno, a kada nije,“ ističe ona. Savetnica za govedarstvo smatra da to ne narušava dobrobit životinja – i da vešti farmeri mogu sigurno da leče laserom. „Farmeri su prilično dobri u proceni da li su njihove životinje bolesne ili ne, i ako životinja dobije temperaturu, naravno da će pozvati veterinara,“ ističe Birgitte Kjemtrup Høyer. „Sa laserom možete tretirati životinju odmah. Nije potrebno da je ubodete, a tu je i stres zbog toga što je treba odvojiti od drugih i čekati. Mislim da će dobrobit životinja biti veća ako je možemo koristiti – ali to zahteva odgovornu upotrebu,“ zaključuje ona. Antibiotici kao poslednje rešenje Dok Thor Christensen sedi pored krave 9411 i povremeno pomera svetlo lasera po njenom sisanju, ona stoji potpuno mirno i deluje vrlo neuzrujano. „Brzo shvate da to nije neprijatno – i da je to zapravo prijatno za njih,“ kaže on. Ako laser tretman ne uspe, veterinar će naravno preći na medicinsko lečenje – uključujući i antibiotike, ako je potrebno. Ali tada krava više ne može da daje mleko za Thise mlekarstvo i isključuje se iz proizvodnje. Na farmi se laser gotovo isključivo koristi za lečenje mastitisa, dok se na drugim mestima koristi i za, na primer, klovnu gnojnu čir. Birgitte Kjemtrup Høyer iz Ekološkog savetovanja Danske primećuje da metoda sve više pobeđuje – sada i van ekološke proizvodnje. „Neke mlekarice su dalje u tom procesu nego druge. I možda postoje i mesare koje bi želele da istaknu da možemo praviti proizvode bez antibiotika. To može doprineti promociji danske proizvodnje hrane: kada birate danske životinjske proizvode u frižideru, imate sigurnost da je korišćena minimalna količina antibiotika. Siguran sam da u tome postoji budućnost.“
De pasuće krave oko St. Gaasdal kod Skjern-a izgledaju kao i sve ostale ekološke krave: Sveže seno, sloboda i otvoreno nebo.
Ali 700 muznih krava na farmi imaju nešto posebno zajedničko: Nijedna od njih nikada nije tretirana antibioticima.
U slučaju da nešto nisu u redu, koriste se alternativne metode – pre svega mobilni laser, koji danas nosi hranitelj Thor Christensen u malu plastičnu kutiju u štali.
Sada će krava 9411 dobiti preventivni tretman, jer ima problema sa previsokim brojem ćelija u desnoj prednjoj žlezdi – što potencijalno može prerasti u mastitis.
„Počinjemo odmah s vađenjem mleka. A zatim će dobiti tretman od osam minuta,” objašnjava Thor Christensen dok ukucava odgovarajuće vrednosti na mobilni displej.
Nakon što je ručno izmlazao žlezdu, laser glava sa crvenim svetlom se podiže na mlečnu žlezdu.
Beskrvne farme bez antibiotika
St. Gaasdal je deo od 21 farme bez antibiotika u okviru Thise mlekarice. To postavlja zahteve za mogućnosti farme da leči životinje na druge načine, a laser tretman je postao primarna metoda.
Ovaj mali prenosivi uređaj je dodatno smanjio troškove za veterinara.
„Mogu da kažem da je račun za veterinara smanjen za otprilike četvrtinu do trećinu,” procenjuje Jacob Bonde dok gledamo hranitelja kako pomera neki uređaj koji podseća na ručnu prskalicu sa crvenim svetlom preko krave.
Jacob Bonde procenjuje da krave nakon tretmana osećaju bolje osam od deset puta – bez potrebe za dodatnim tretmanima.
„Zato mislim da imamo solidan uspeh s tim,” kaže on.
Laser tretman osvaja teren
U okviru Ekološkog savetovanja Danske, stočarski savetnici primećuju da sve više mlekarstava koristi laser tretman – uglavnom kod blagih slučajeva mastitisa.
„Poljoprivrednik obično tretira kravu laserom tokom tri dana, i ona je spremna za proizvodnju ponovo – bez zadržavanja na antibiotike, što bi inače izazvalo pad proizvodnje. A takođe i izbegavamo upotrebu antibiotika tamo gde možda nisu potrebni,” objašnjava stočarski savetnik Birgitte Kjemtrup Høyer iz Ekološkog savetovanja Danske.
Tretman zahteva strpljenje
Na većim farmama tretman može biti dugotrajan, pa je obično strpljiv radnik taj koji obavlja posao, smatra ona.
„Nije nešto što se može brzo odraditi – tada ne bi bilo efikasno. Ali ako imate pravog čoveka s pravim strpljenjem, onda funkcioniše,” uverava ona.
Na Jacob Bondeovoj farmi, obično hranitelj Thor Christensen i dvoje mlađih radnika koriste laser. Tretman zahteva više strpljenja nego što Jacob Bonde može da prikupi, kaže on s osmehom.
„Treba pronaći čoveka koji smatra da je to zanimljivo i zabavno. I koji ima strpljenje da to radi. I da uživa u malim pobedama koje donosi – kada uspe da vrati kravu u dobar stan,” kaže on.
Ne narušava dobrobit životinja
Za njega je takođe važno da tretman ne narušava dobrobit životinja.
„Jasno je da procenjujemo to. Često i veterinara pozivamo da da analgetike. Pokušavamo da tretiramo laserom, a ako ne uspe, moramo da pozovemo veterinara. Ali ne mislim da to narušava dobrobit životinja. Morate proceniti kada je to sigurno, a kada nije,” objašnjava ona.
Stočarski savetnik smatra da to ne narušava dobrobit životinja – i da vešti farmeri mogu sigurno da tretiraju laserom.
„Poljoprivrednici su prilično dobri u proceni kada su njihove životinje bolesne ili ne, i ako životinja dobije temperaturu, naravno da će pozvati veterinara,” ističe Birgitte Kjemtrup Høyer.
„Sa laserom možete tretirati životinju odmah. Nije potrebno ubadanje, a i stres je manji jer je ne morate odvajati od drugih i čekati. Mislim da to zapravo povećava dobrobit životinja, jer možemo koristiti laser – ali je važno koristiti ga odgovorno,” zaključuje ona.
Antibiotici kao poslednje rešenje
Dok Thor Christensen sedi pored krave 9411 i povremeno pomera laser svetlo po mlečnoj žlezdi, ona stoji potpuno mirno i deluje vrlo neuzrujano.
„Brzo shvate da to nije neprijatno – i da je to zapravo prijatno za njih,” kaže on.
Ako laser tretman ne uspe, veterinar će naravno pribegavati medicinskom lečenju – uključujući i antibiotike, ako je potrebno. Ali tada krava više ne može da daje mleko za Thise mlekaru i isključuje se iz proizvodnje.
Na farmi se laser gotovo isključivo koristi protiv mastitisa, dok se na drugim mestima koristi i za lečenje, na primer, klovnih apscesa. Birgitte Kjemtrup Høyer iz Ekološkog savetovanja Danske primećuje da metoda osvaja teren – sada i van organske proizvodnje.
„Neke mlekarice su dalje u tom procesu od drugih. I možda postoje i mesara koji bi želeli da istaknu da možemo praviti prehrambene proizvode bez antibiotika. To može doprineti promociji danske proizvodnje hrane: kada birate danske životinjske proizvode u frižideru, imate sigurnost da je korišćena minimalna količina antibiotika. Siguran sam da u tome leži budućnost,”
Članak je napisan u okviru projekta ’Dobrobit životinja kao brend faktor za organsku proizvodnju’ uz podršku Fondacije za organsku poljoprivredu.