Sa kafanskih snova i potrage za zlatom do vožnje na talasu mahunarki
Økologisk NuEkološki Nu je na Hørkrams foodservicemesse u Messe C u Fredericii upoznao tri veoma različite kuhinje, gde je takođe bilo primetno da je raznolikost zastupljena među 180 izlagača. Godinašnja manifestacija privukla je zaposlene iz velikih i malih profesionalnih kuhinja, koji su tražili nove proizvode, dobre sirovine i ideje koje mogu napraviti razliku kada se pretvaraju u hranu za mnoge ljude. Islandske sestre Selma i Hafdis Cassaro došle su na sajam da pronađu zdrave sirovine i ukusnu kafu za kafić koji planiraju da otvore u šetalištu u Horsensu krajem novembra. Nijedna od njih nema iskustva u vođenju kafića, a iako Hørkram godišnje prodaje ekologiju u vrednosti od preko milijardu kruna, ekologija nije bila na radaru sestara, sve dok nisu upoznale Ritu Ramonu Høgh na štandu Udruženja za organsku proizvodnju, koji se nalazio pored ulaza na sajam. Selma Cassaro je diplomirala modni dizajn, dok Hafdis Cassaro ima background kao građevinski inženjer, ali dele san o otvaranju kafića koji će se fokusirati na zdravlje i rado bi nudili napitke sa dodacima ishrani poput kolagena i keratina. „Ideja je nastala u proleće, kada sam tokom leta šetala šetalištem u Horsensu i nisam mogla da nađem ništa zdravo za jelo ili dobru šolju kafe, pa sam pomislila da nešto nedostaje u Horsensu,“ kaže Selma Cassaro, koja je brzo privukla svoju sestru da se pridruži ideji o otvaranju kafića. „Pronašle smo prostor u šetalištu i dobićemo ključeve u novembru, tako da trenutno imamo užurban raspored da sve pripremimo, isprobavamo recepte i sredimo sve u vezi sa zaposlenima, finansijama i enterijerom,“ objašnjavaju sestre, koje su nakon duže diskusije o prednostima organskih proizvoda i mogućnosti da istaknu Ekološku oznaku na jelovniku, shvatile da ekologija savršeno odgovara konceptu kafića koji imaju u planu. „Želimo da olakšamo ženama u našem uzrastu da mogu da izađu i popiju dobru šolju kafe u kafiću gde je meni zasnovan na svim raznim zdravim nutrijentima koje nam je potrebne. Sada smo dobile želju da stavimo na nos ekološke naočare i malo više istražimo ekologiju. Ako pronađemo prave sastojke, koji su takođe organski, to će biti savršeno,“ rekla je Hafdis Cassaro, dok su se sestre nastavile potrage za kafom, sirovinama za skyr-smoothie i tostovima sa ukusnim, zdravim prelivima. Želimo da zamenimo srebro zlatom Ispred food trucka iz Bornholmskog mlečnog pogona, susreću se Ekološki Nu sa troje zaposlenih u proizvodnji sladoleda iz UngAalborg Centra za obrazovanje, koji imaju višegodišnje iskustvo u vođenju organske kuhinje zajedno sa učenicima na školskom odeljenju za kuhinju. Trenutno podučavaju mlade dvojezične učenike, koji uglavnom dolaze iz ratom pogođene Ukrajine. „Učenici se podučavaju u običnim školskim predmetima, a svakodnevno zajedno pravimo ručak u našem kuhinjskom prostoru, kako bi sami naučili da kuvaju i istovremeno naučili nešto o danskoj kulinarstvu,“ kaže Lotte Dahl, koja predaje i uobičajene školske predmete i kulinarsku nauku. To isto radi i koleginica Louise Ludvigsen, a obe su navikle da naručuju organske sirovine, jer škola ima organski procenat preko 60 odsto, i ne razumeju kuhinje koje smatraju da je teško ispuniti zahteve za dokumentaciju u vezi sa Ekološkom oznakom. „Kada naručujemo proizvode od Hørkrama, postoji mali brojač gde možemo videti koliki je procenat organske proizvodnje – i u novcu i u kilogramima. Kada treba da dokažemo naš procenat organske proizvodnje u odnosu na oznaku svakog tromesečja, jednostavno odštampamo izveštaj o ekologiji i stavimo ga u fasciklu,“ kaže Louise Ludvigsen. To je, po njihovom mišljenju, vrlo jednostavno, a kada su već tu, razmišljaju o tome kada će dostignuti zlatni nivo, a to je više u vezi sa ponudom organskih proizvoda. „Aalborg opština je odlučila da bismo trebalo da kupujemo organsko, ali iako je na sajmu mnogo organskih proizvoda, ponekad je teško pronaći sve što nam je potrebno da bismo dostigli 90 odsto organskih proizvoda kada kupujemo samo od Hørkrama. I tu su i cene organskog mesa,“ smeje se Lotte Dahl. Nordjanske edukatore posebno zanima više organskih začina, a pošto mnogi učenici su muslimani, žele i širu ponudu organskih mesnih proizvoda od peradi. „Kupujemo mnogo povrća i začinskog bilja, ali je izazov održivost, jer naručujemo samo jednom nedeljno. Danas smo upoznali proizvođača organskih mikrozelena u saksijama, koji tvrdi da biljke mogu ostati sveže 14 dana, pa ćemo to probati kod kuće,“ kaže Lotte Dahl. Na drugom kraju sajamske hale, Ekološki Nu sreće dve pomoćnice u kuhinji, Lise Nexø i Lisbeth Bjerremand iz Gødvad Efterskole. Dobro opterećene kesama i mrežama, spremne su da krenu kući u Silkeborg. „Kese su pune recepata i uzoraka,“ kaže Lisbeth Bjerremand i dodaje da rade u efterskole kuhinji koja mnogo polaže na ekologiju i sopstvene sirovine. Da li ste poneli nešto interesantno kući? Mnogo. Uvek smo inspirisani kada smo ovde. I sa novim proizvodima i sa novim načinima obrade i kombinovanja sirovina. Trenutno smo na talasu mahunarki, i pronašle smo neke nove danske, organske grašak i pasulj, koje ranije nismo poznavale. Takođe smo probale krompir humus i još nekoliko biljnih proizvoda, i dobile smo novu inspiraciju za gotova jela sa mahunarkama,“ kaže Lisbeth Bjerremand. Zaista divan dan Učenici Gødvad Efterskole su mladi sa posebnim potrebama, a škola vodi odeljenje ’Kuhinja i zdravlje’ i poljoprivrednu školu, gde učenici sami proizvode mnogo hrane koju jedu. „Sami proizvodimo mnogo povrća i salata, imamo krave, svinje, ovce i kokoške, tako da učenici učestvuju u pravljenju velikog dela sirovina koje koristimo u kuhinji,“ kaže Lisbeth Bjerremand. Zbog velike proizvodnje, koja nije organski sertifikovana, efterskole nema Ekološku oznaku, ali većina proizvoda koje škola kupuje spolja su organski. „To su, između ostalog, mlečni proizvodi i brašno, tako da je uvek interesantno da učestvujemo na sajmu, i to je zaista bio divan dan. Svake godine smo ovde, ako nam posao dozvoli, jer učenici moraju da imaju šta da jedu…“
Økologski Sada su se tri veoma različite kuhinje susrele na Hørkrams foodservicemesse u Messe C u Fredericiji, gde je takođe bilo primetno raznolikost među 180 izlagača.
Godinašnja sajamska manifestacija privukla je zaposlene iz velikih i malih profesionalnih kuhinja, koje su tražile nove proizvode, dobre sirovine i ideje koje mogu napraviti razliku kada se pretvaraju u hranu za mnoge ljude.
Islandske sestre Selma i Hafdis Cassaro došle su na sajam da pronađu zdrave sirovine i ukusnu kafu za kafić koji planiraju da otvore u šetalištu u Horsensu krajem novembra.
Nijedna od njih nema iskustva u vođenju kafića, a iako Hørkram godišnje prodaje ekologiju za daleko više od milijardu kruna, organska hrana nije bila na radaru sestara, sve dok nisu upoznale Ritu Ramonu Høgh na štandu Udruženja za organsku proizvodnju, koji se nalazio kod ulaza na sajam.
Selma Cassaro je diplomirala modni dizajn, dok Hafdis Cassaro ima pozadinu kao građevinski inženjer, ali dele san o otvaranju kafića koji će se fokusirati na zdravlje i rado bi nudili pića sa dodacima poput kolagena i keratina.
„Ideja je nastala u proleće, kada sam tokom leta šetala šetalištem u Horsensu, gde nisam mogla da nađem ništa zdravo ili dobar šoljicu kafe, pa sam pomislila da nešto nedostaje u Horsensu,“ kaže Selma Cassaro, koja je brzo privukla svoju sestru da se pridruži ideji o otvaranju kafića.
„Pronašle smo prostorije u šetalištu i dobićemo ključeve u novembru, tako da trenutno imamo užurban raspored da sve pripremimo, isprobavamo recepte i sredimo sve u vezi sa zaposlenima, finansijama i enterijerom,“ objašnjavaju sestre, koje su nakon duže rasprave o prednostima organskih namirnica i mogućnosti da istaknu Ekološku oznaku za hranu, shvatile da organska hrana savršeno odgovara konceptu kafića koji imaju u planu.
„Želimo da olakšamo ženama u našim godinama da mogu da izađu i popiju dobru šoljicu kafe u kafiću gde je meni zasnovan na svim raznovrsnim zdravim hranjivim sastojcima koje nam je potrebno. Tako da smo sada željni da stavimo na sebe te organski naočare i malo više istražimo organsku hranu. Ako pronađemo prave sastojke, koji su takođe organski, to će biti savršeno,“ rekla je Hafdis Cassaro, dok su dve sestre nastavile potragu za kafom, sirovinama za skyr-smoothie i tostom sa ukusnim, zdravim prelivima.
Želimo da zamenimo srebro zlatom
Pred foodtruckom iz Bornholmskog mlečnog pogona, susreću se organski Sada sa troje zaposlenih u sladoledarnici iz UngAalborg Uddannelsescenter, koji imaju višegodišnje iskustvo u vođenju organskih kuhinja zajedno sa učenicima na školskom odeljenju za kuhinju.
Trenutno podučavaju mlade dvojezične učenike, koji uglavnom dolaze iz ratom pogođene Ukrajine.
„Učenici se podučavaju u običnim školskim predmetima, a svakog dana pravimo ručak zajedno u našoj kuhinji, tako da sami nauče da kuvaju i istovremeno nauče nešto o danskoj kulinarskoj kulturi,“ kaže Lotte Dahl, koja predaje i uobičajene školske predmete i kulinarsku nauku.
Istovetno radi i koleginica Louise Ludvigsen, i obe su navikle da naručuju organske sirovine, jer škola ima organski procenat od preko 60 odsto, i ne razumeju kuhinje koje smatraju da je teško ispuniti zahteve za dokumentaciju u skladu sa Ekološkom oznakom za hranu.
To je skidenemt
„Kada naručujemo robu od Hørkrama, postoji jedan mali brojač gde možemo videti koliki je organski procenat - i u novcu i u kilogramima. Kada treba da dokumentujemo naš organski procenat u skladu sa oznakom svakog kvartala, jednostavno štampamo organski izveštaj i stavljamo ga u fasciklu,“ kaže Louise Ludvigsen.
To je skidenemt, složile su se dve predavačice, a kada su već tu, nisu sigurne kada će dostići zlatni nivo, više je pitanje ponude organskih proizvoda.
„Aalborg opština je odlučila da bismo trebalo da kupujemo organsku hranu, ali iako je na sajmu mnogo organskih proizvoda, ponekad je teško pronaći sve što nam je potrebno da bismo dostigli 90 odsto organskih proizvoda, ako kupujemo samo od Hørkrama. I naravno, tu su i cene organskog mesa,“ smeje se Lotte Dahl.
Nordjyske predavačice traže, između ostalog, više organskih začina, a pošto su mnogi učenici muslimani, žele i širu ponudu organskih delova od peradi.
„Kupujemo mnogo povrća i začinskog bilja, a ovde je izazov trajnost, jer naručujemo robu samo jednom nedeljno. Ali danas smo upoznali proizvođača organskih mikrozelena u saksijama, koji tvrdi da biljke mogu ostati sveže 14 dana, pa ćemo to probati kod kuće,“ kaže Lotte Dahl.
Na drugom kraju hale, susreću se organski Sada sa dve pomoćnice u kuhinji, Lise Nexø i Lisbeth Bjerremand iz Gødvad Efterskole. Dobro opremljene torbe i mreže spremne su za put kući u Silkeborg.
„Torbe su pune recepata i uzoraka ukusa,“ kaže Lisbeth Bjerremand i dodaje da rade u srednjoškolskoj kuhinji koja veoma ceni organsku hranu i sopstvene sirovine.
Da li ste ponele nešto interesantno kući?
Puno toga. Uvek smo inspirisane kada smo ovde. I sa novim proizvodima i novim načinima obrade i kombinovanja sirovina. Trenutno smo na talasu mahunarki, i pronašle smo neke nove danske, organske grašak i pasulj, koje ranije nismo znale. Takođe smo probale krompir humus i još nekoliko biljnih proizvoda, i dobile smo novu inspiraciju za gotova jela sa mahunarkama,“ kaže Lisbeth Bjerremand.
Zaista divan dan
Učenici Gødvad Efterskole su mladi sa posebnim potrebama, a škola vodi odeljenje ’Kuhinja i zdravlje’ i odeljenje za poljoprivredu, gde učenici sami proizvode većinu hrane koju jedu.
„Sami proizvodimo mnogo povrća i salata, i imamo krave, svinje, ovce i kokoške, tako da učenici učestvuju u pravljenju velikog dela sirovina koje koristimo u kuhinji,“ kaže Lisbeth Bjerremand.
Zbog velike sopstvene proizvodnje, koja nije organski sertifikovana, srednjoškolska ustanova nema Ekološku oznaku za hranu, ali većina proizvoda koje škola kupuje spolja su organski.
„To se odnosi na mlečne proizvode i brašno, tako da je uvek interesantno učestvovati na sajmu, i to je zaista bio divan dan. Svake godine dolazimo ako nam posao dozvoli, jer učenici moraju imati nešto za jelo…